Prošlog tjedna Vlada je sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, kojim će se omogućiti legalizacija više od 150.000 nezakonitih objekata (sagrađenih prije 30. studenog 2009.) na području Republike Hrvatske, odnosno kako je tada istaknula premijerka Kosor riješit će se problem 150 tisuća obitelji. Naravno da nije riječ o filantropskom 'spašavanju' obitelji, i obiteljskih kuća, obzirom da se zakon odnosi i na gospodarske objekte, a prema procjenama u državnu blagajnu ovakvim potezom trebalo bi se sliti više od deset milijardi kuna.

Što se (ne) može legalizirati?

U prvom redu valja raščistiti pravila igre, dakle što se može, odnosno što se ne može legalizirati. Rok izgradnje objekta je do 30. studenog 2009., a rok za predaju zatjeva je 31. prosinca 2012. godine.
Neće se moći legalizirati objekti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i regionalnim parkovima, na infrastrukturnim koridorima, te na pomorskom i javnom dobru.

Nema legalizacije niti u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara, osim zgrada koje se koriste za stalno stanovanje te zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, što ukratko znači da će vikendice i ostali objekti za privatni odmor pod tešku mašineriju bagera.

'Zakon neće ništa promijeniti'

Istražili smo kakva je situacija na području Dubrovnika i naravno šire okolice, odnosno koliko od 150 tisuća objekata otpada na Grad, kao i tri glavne općine koje mu gravitiraju – Primorje, Konavle i Župa dubrovačka.

Kontaktirali smo zamjenika gradonačelnika Grada Dubrovnika Nika Šalju, koji nam je istaknuo kako, iako pozdravlja inicijativu, smatra kako novi zakon neće promijeniti baš ništa u odnosu na postojeću situaciju.
Šalja drži kako postoji značajan broj objekata koji će se morati legalizirati na ovaj način, a poglavito je istaknuo problem Elafita(skupine otoka oko Dubrovnika).

-Ljudi tamo su već više puta imali priliku legalizirati svoje objekte, no upravo zbog činjenice da moraju platiti to ne rade- kaže Šalja te dodaje kako smatra da se bez prisile uvjetovane kaznama situacija neće značajno promijeniti.

Šalja se obrušio i na odredbu o omjerima raspodjele prihoda za naknadu za zadržavanje u prostoru(odnosno bivše kazne za legalizaciju, koja se po novome mora izračunati unutar 60 dana od stupanja zakona na snagu, a prije je iznosila trećinu komunalnog doprinosa) koje uzima Vlada u odnosu na lokalnu samoupravu.


-To je samo još jedna od akcija koja vodi centralizaciji. Država je na uštrb lokalne samouprave 'poštedila' građane plaćanja – ističe Šalja te dodaje kako iako vjeruje da postoji namjera ''postaviti stvari na nulu'' smatra kako je ovakva odredba donesena više u političke svrhe obzirom da je izborna godina.

Silva Vlašić, pročelnica Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika nam je rekla kako nemaju točne podatke o broju nelegalnih objekata na području Grada, jer poziv na prijavu tek predstoji, no prema prošlogodišnjim podacima prijavljeno je 130-150 kuća za uklapanje u prostorni plan Grada.
-.Samo 10-ak kuća uspjelo je zadovoljiti uvjete prostornog plana – otkrila nam je Vlašić, te istaknula kako je ova brojka od 150 kuća daleko manja od stvarne.

U Župi dubrovačkoj više od 800 nelegalnih objekata

Prema informacijama iz Općine Konavle prošle godine na području Cavtata prijavljene su 53 kuće koje nemaju sve zakonske uvjete, no nije riječ isključivo o potpuno bespravno izgrađenim objektima, već se djelomično radi i o objektima kojima fali samo dio dokumentacije.

-Općina Dubrovačko primorje na ''najmanji problem'' u odnosu na ostale – rekao nam je načelnik Nikola Knežić, poglavito jer su oni prije nekoliko godina donijeli prostori plan kojim je riješena legalizacija većine objekata, stoga je ostalo samo njih nekoliko(ne precizirajući broj) koje će se morati legalizirati kroz novi zakon.

U razgovoru sa Ksenijom Šišom, voditeljicom odsjeka za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Župe dubrovačke saznali smo da je tamo situacija najteža. Naime, oni su već u više navrata provodili anketni upitnik u kojem su pozivani ljudi na prijavu za legalizaciju objekata, a ukupno je prijavljeno više od 800 objekata.


Ekstrema na obalnoj liniji nema toliko puno, ali ih isto ima – kaže nam voditeljica, te dodaje da su najkritičnija područja Čibača, Krstac, Popolica i Bjelice.

Skupa legalizacija?

Kako bi legalizirali svoj objekt morati ćete izdvojiti značajna financijska sredstva. Naime, osim plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa, kao i naknade za zadržavanje u prostoru, za legalizaciju podnositelj zahtjeva mora priložiti geodetski snimak, koji bi prosječno mogao stajati oko 4.500 kuna, arhitektonski snimak, koji se procjenjuje na prosječno 3.500 kuna, očitovanje o mehaničkoj otpornosti zgrade, koje će ga koštati daljnjih 1.000 do 2.000 kuna, te potvrdu o prebivalištu.
Sam komunalni doprinos varira od zone do zone ovisno od općine/grada, pa je tako primjerice u Župi doprinos podijeljen u četiri zone – 120 kn/ metru kubičnom za prvu zonu za stambeni prostor(odnosno 160 kn/m3 za poslovni prostor), 90 kn/m3 za drugu, 60 za treću i 30 kn/m3 (40 kn/m3).

To znači da za recimo obiteljsku kuću na dva kata, od cca 150 metara kvadratnih(sa prosječnom visinom kata od 2.7 metra) treba izdvojiti oko 50 tisuća kuna.

Kako je već spomenuto, naknadu za zadržavanje u prostoru treba izračunati tek naknadno, a kada se ukupni troškovi zbroje, postaje jasno zašto toliki broj ljudi ipak ostaje u 'sivoj' zoni.

Potrebna potvrda o prebivalištu - koju je nemoguće izvaditi

Još jedan od problema koji se nameće prilikom legalizacije objekta leži u zakonskoj zavrzlami potvrde o prebivalištu koju također morate priložiti uz zahtjev.
Naime, kako stoji na MUP- ovim stranicama zahtjev za uvjerenje o prebivalištu ''podnosi se policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prijavljenog prebivališta osobe, uz predočenje identifikacijske isprave (osobne iskaznice, putovnice)'', a za prijavu prebivališta potrebno je dostaviti ''dokaze'', među kojima su(za ovaj slučaj), jedini relevantni - ''vlasnički list nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište'' i/ili ''ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište i dokaz o izvršenoj isplati dogovorene cijene''.

Naravno obzirom da je objekt nelegalna, ni jedno ni drugo ne možete izvaditi kod nadležnih institucija.
Kako bi doskočili ovoj 'zamci' Vlada je zakonu o legalizaciji dodala i dio koji kaže da "podnositelji zahtjeva mogu priložiti i druge dokaze iz kojih će biti nedvojbeno da su prije navedenog roka (30. studenoga 2009.) koristili objekt'', a to primjerice znači potvrde o plaćanju komunalne infrastrukture.

  Upravo zbog 'dalmatinske situacije', odnosno činjenice da kod brojnih nelegalnih objekata u Dalmaciji njihovi graditelji većinom nisu vlasnici zemljišta(jer se godinama ne mogu riješiti vlasnički odnosi) novi zakon omogućit će graditelju legalizaciju objekta, ali objekt mora biti upisan na vlasnika zemljišta potvrdili su Hini izvori iz Vlade.

Obzirom da se upravo u Dalmaciji valjda najlakše posvađati 'do krvi' oko ''cure i zemlje'' kako kažu stari žitelji, otvara se pitanje kako kasnije regulirati vlasnička prava objekta koji se nalazi na komadu zemlje čiji je djelomični vlasnik (vjerojatno u posjedu minijaturnog dijela zemljišta op.a.) i vaš rođak u 16. koljenu, čija obitelj već generacijama živi primjerice u zabačenom dijelu Latinske Amerike.

Portal Oko - Nikša Miletić  15.06.2011
Foto: Arhiva/SD/CROPIX