Župski portal - zupcica.hr

http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg
 
http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg http://www.zupcica.hr/images/slike/moduli/tz-brosura1.jpg

Župski portal - zupcica.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, prilagodio funkcionalnost stranice i prikaz sustava oglašavanja. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Opći uvjeti korištenja

Prihvaćam

Ogranak Matice hrvatske; Predavanje ”Romanizmi u dubrovačkom – pomodarstvo ili tradicija?”

U četvrtak, 24.siječnja u 18 sati, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održat će predavanje prof.dr.sc. Sanja Vulić s naslovom ”Romanizmi u dubrovačkom – pomodarstvo ili tradicija?”.

Na prvi se pogled odgovor na postavljeno pitanje čini posve jasnim jer je svakomu tko barem malo poznaje dubrovačku književnost, posebice govor likova Dubrovčana u dramskim djelima, jasno da su romanizmi u njoj zastupljeni tijekom mnogih stoljeća, pa samim tim dio tradicije (neovisno o činjenici što se jezik književnih djela uvijek razlikuje od govornoga idioma vremena u kojem su ta djela nastala). Usto, u školama je latinski jezik kroz više stoljeća imao važnu ulogu, i to kao nastavni jezik. To valja smatrati glavnim razlogom ukorijenjenosti upečatljivih latinizama u dubrovačkom govoru, jer je i u mnogim drugim sredinama latinski bio službeni jezik države i crkve, usto i u drugim sredinama stvaraju književnici latinisti, ali je broj latinizama u mjesnim govorima tih sredina manje izražen. Određeni je broj romanizama u dubrovački govor prihvaćen iz dalmatoromanskoga supstrata, tj. iz raguzejskoga idioma. Zbog veza s Apeninskim poluotokom znatan je i utjecaj toskanskoga dijalekta, odnosno kasnije normiranoga talijanskoga jezika. Mletačkih je posuđenica međutim neusporedivo manje nego u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću, unatoč intenzivnim dubrovačkim vezama s Mlecima. Danas se pak kao dubrovačke riječi promoviraju i pojedine posuđenice iz mletačkoga koje su uobičajene u govorima srednje Dalmacije, ali nisu bile dijelom dubrovačkoga govora. Tomu nekritičkomu promicanju posuđenica pridonosi i činjenica da je broj pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima jako smanjen, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati “dubrovačkijima” od Dubrovčana. U takvim situacijama nema više govora o tradiciji nego isključivo o pomodarstvu.

Sve će postavke u predavanju biti temeljene na konkretnim leksičkim primjerima.


Podijeli ovaj članak

Submit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn