Subota, 15 Svi 2021
Ultimi od poklada - Priča o UKŽD-u, Tradicionalnoj povorci župskih karnevala i obilasku zdravica kroz Župu

Ultimi od poklada - Priča o UKŽD-u, Tradicionalnoj povorci župskih karnevala i obilasku zdravica kroz Župu

Ultimi od poklada zadnjih dvadesetak godina bio je dan tradicionalne povorke župskih karnevala kroz Župu, koja bi nakon okupljanja na Kantulama obilazila zdravice po župskim mjestima. Nažalost, zbog trenutne epidemiološke situacije i mjera koje su na snazi, povorke kao i svega drugoga ove godine neće biti.

Ovaj završni dan poklada bez maškaranih priredbi prisjetimo se kako i kad je nastala Velika povorka župskih karnevala UKŽD-a začeta na starom običaju maškaravanja na Utorak - Ultimi od poklada.

Prva Velika povorka župskih karnevala UKŽD-a u kojoj je bilo oko stotinu auta obišla je Župu 1997. godine.

Priča kako je nastala vodi u prošlost, običaje maškaravanja na Ultime i stare župske karnevale po selima koji su obilazili svoja mjesta, sudili i spaljivali karnevala kroz desetljeća. Osnivanjem Župskog karnevala početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, ta je tradicija zamrla i nakon nedjelje kada bi Župski karnevo obišao Grad, Cavtat i Župu na Utorak od poklada se osim maškarane zabave po hotelima nije događalo ništa.

Ideja o oživljavanju maškaravanja na Ultime probudila se prvo u Mlinima i 1993. godine obnavlja se Mlinarski karnevo, u povorci od desetak auta obilazi Župu i po tradiciji se vraća na Trgovište gdje se sudi i spaljiva karnevo. Sljedeće četiri godine Mlinarani sami čine karnevo na Ultime, a onda im se pridružuju karnevalisti iz Riječkog krnevala, obnavlja se karnevo i u Postranju te na Brgatu i 1997. godine se osniva Udruga Karnevala Župe dubrovačke. Kreće zajednička Velika povorka župskih karnevala UKŽD-a. Uskoro se u UKŽD uključuju i Plaćani pa u povorci ide i Plajski karnevo.



Pet župskih karnevala se okupljalo u svojim mjestima, te se upućivalo do Doma na Kantulama (stara škola) gdje bi se formirala povorka po unaprijed dogovorenom rasporedu. Prvi bi išao domaćin, koji bi iduće godine išao na zadnje mjesto, drugi na prvo i tako redom. S Kantula bi se krenulo u obilazak zdravica na Rijeci, u Platu, na Trgovištu (kasnije u Vrelu), na Bravinjcu i na Donjem Brgatu. Na tih pet zdravica svaki karnevo bi čitao svoju ostavštinu, a bilo je tu još nekoliko zaustavljanja na zdravicama mještana, pogotovo kroz Postranje i u boćarskoj dvorani na Gornjem Brgatu, kao i Općinska zdravica. Na kraju povorke svaki se karnevo vraćao u svoje mjesto i spaljivao karnevala.

Karnevo domaćin povorke bi bio odgovoran za sva maškarana događanja te godine, a organizirao bi i Večeru od šporkih makarula na Četvrtak od poklada na kojoj bi mu lanjski domaćin predavao barjak UKŽD-a. Inače, UKŽD je osim Velike povorke na Ultime i Četvrtka od poklada  organizirao i Dječju maškaranu povorku i zabavu koja je početkom 2000-tih okupljala više od tisuću djece, maškarane zabave, a bilo je i gostovanja u programu Dubrovačkog karnevala.

Od 2004. godine po uzoru na poznata karnevalska mjesta UKŽD-a uvodi i primopredaju Općinskog ključa u nedjelju prije četvrtka od poklada. Bila je to ujedno i svečanost početka poklada i odvijala se ispred zgrade Općine (ili u zgradi). Ta tradicija se nastavlja i danas,  ali na drugačiji način uz zabavu u ugostiteljskim objektima. 

Zadnjih godina sva maškarana događanja u Župi pa i Velika povorka na Ultime se odvijaju u okrilju Župskog karnevala, tradicija maškaravanja na zadnji dan poklada se nastavlja, ove godine nažalost ne, ali vidimo se na zdravicama kroz Župu opet dogodine.