Veliki petak zauzima posebno mjesto u liturgijskoj godini kao dan duboke tišine i sabranosti, u kojem se Crkva spominje muke i smrti Isusa Krista. Budući da je riječ o danu Kristove žrtve na križu, toga dana ne slavi se sveta misa, nego se vjernici okupljaju na Obredima Velikoga petka.

Prema predaji, Krist je preminuo oko 15 sati, pa se preporučuje da u to vrijeme započne i bogoslužje. Ipak, zbog svakodnevnih obveza vjernika, obredi se u mnogim župama održavaju u kasnijim poslijepodnevnim ili večernjim satima. Liturgijska boja je crvena, koja simbolizira Kristovu mučeničku smrt i prolijevanje krvi za spasenje svijeta.

Kao i na Cvjetnicu, tijekom obreda naviješta se Muka Gospodnja, no na Veliki petak uvijek se čita ili pjeva evanđeoski izvještaj po Ivanu. 

Na Veliki petak vjernici su također pozvani na post i nemrs, kao vidljivi znak unutarnje pokore i sudioništva u Kristovoj muci. Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, dok su dopuštena još dva manja, a nemrs podrazumijeva uzdržavanje od mesa. 

Veliki petak tako ostaje dan tišine, molitve i dubokog promišljanja o otajstvu križa – dan koji nas poziva da zastanemo, prepoznamo veličinu Kristove ljubavi i u zahvalnosti otvorimo srce njegovu spasenju.