Nedjelja, 25 Srpanj 2021
Središnje euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha predvodio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić

Središnje euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha predvodio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić

Središnje pontifikalno euharistijsko slavlje  na svetkovinu dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Misa je slavljena ispred dubrovačke katedrale u koncelebraciji još devet (nad)biskupa i sedamdesetaksvećenika, brojnih redovnica i redovnica, hodočasnika iz drugih župa kao i iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja,brojnih vjernika štovatelja sv. Vlaha.

- Dubrovnik je sv. Vlaha izabrao kao svoga zaštitnika još prije 11 stoljeća. Kroz sve to dugo vrijeme grad je imao podosta svojih stradanja, ali je još uvijek tu zajedno sa svojim zaštitnikom - kazao je u uvodu propovijedi biskup Križić te dodao:  - On je ovaj grad štitio bolje od njegovih prekrasnih zidina i utvrda. Sveti je Vlaho za Dubrovnik i više od zaštitnika: on je na neki način identitet ovoga grada. Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima grada i jamči sigurnost njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada.
 
Rekavši kako se sv. Vlahu, kao i o drugim mučenicima iz toga vremena, ne zna puno jer gotovo da nije bilo ljudi koji su mogli napisati njihovu biografiju, propovjednik je kazao da je „do nas došla predaja njihova velikog štovanja i iskustvo njihova moćnog zagovora“. Sv. Vlaho, biskup i mučenik, svojim je životom, i napose svojim mučeništvom zbog Isusa, ostavio snažan dojam na kršćane svoga vremena, te se njegovo štovanje brzo širilo po cijeloj Crkvi.

„Crkva ne poznaje neko razdoblje kada nije morala davati mučenike. Nije to bilo u svim krajevima svijeta, ali je uvijek negdje bilo“, kazao je biskup Križić te naveo podatak organizacija „Open Doors“ od 15. siječnja ove godine u izvještaju „World Watch List 2020“ gdje je istaknuto kako je progon kršćana u čak 73 zemlje svijeta na visokoj razini, te da je više stotina osoba ubijeno zbog vjere.

Kako se u ovoj crkvenoj godini poseban naglasak stavlja na poslanje djedova i baka darove na misi prinijeli su upravo djedovi i bake: Anica i Branko Daničić (iz župe sv. Petra – Boninovo), Branko i Veronika Mazarekić (iz župe sv. Mihajla – Lapad) i Frano i Stojka Šutalo (iz župe sv. Andrije – Pile). Misna čitanja i zazive molitve vjernika čitali su predstavnici različitih župa Dubrovačke biskupije, a liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi Mješoviti katedralni zbor i zbor župe sv. Križa iz Gruža kojima je dirigirala Maja Marušić, dok je za orguljama bio Marko Palčok.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić zahvalio je na kraju predvoditelju mise dajući odgovor na pitanje kojim je propovjednik završio svoju propovijed o tome hoće li Krist kad ponovno dođe naći vjere i u ovom gradu, te da je potraživši odgovor u srcu našao ono 'hoće' budemo li po nadahnuću sv. Vlaha i dalje biti ljudi koji služe, nose svoje križeve i slijedeći Krista pomažu ih nositi i drugima. „Nismo mi izabrali sv. Vlaha nego je on izabrao nas. On je otvorio svoje srce ovom Gradu i zato ovaj Grad može uvijek ponovno otvarati svoje srce njemu i njegovim nadahnućima,“ kazao je biskup Uzinić.

Novi katedralni župnik don Marin Lučić pročitao je redoslijed sudionika svečane procesije koja je nakon mise krenula dubrovačkim povijesnim ulicama.

Na misi su u svečanoj odjeći sudjelovali festanjuli 1048. Feste sv. Vlaha dr. sc. Ivica Đurđević-Tomaš, kapetan i Ivica Vrlić, kamenoklesar, obrtnik, kao i dosadašnji festanjuli te rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić. Mogli su se vidjeti i vjernici u različitim narodnim nošnjama iz raznih krajeva.

Uz biskupa domaćina i biskupa predvoditelja slavlja koncelebrirali su: mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, zatim mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor, mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Rrok Gjonelleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj kotorski, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru, kao i provincijali i provincijalke nekih redovničkih zajednica, izaslanici drugih crkvenih poglavara. Na svečanom misnom slavlju bili su prisutni i predstavnici drugih religijskih zajednica među kojima i vladika Dimitrije Rađenović, episkop zahumsko-hercegovački i primorski. Stigao je i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Kardinala Stepinca.

Na slavlje dubrovačkog Parca stigli su i visoki državni dužnosnici: predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, zatim ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i drugi ministri, predstavnici raznih institucija, diplomatskog zbora, društveno-političkog i kulturnog života. Na misi je bila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem bili su nazočni i županijski dužnosnici, a uz gradonačelnika Mata Frankovića gradski dužnosnici.

  • marketingA1
  • 71. Dubrovačke Ljetne Igre