U povodu blagdana Uskrsa, dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo uputio je čestitku svim žiteljima županije:

Poštovane sugrađanke i sugrađani,

Uskrs, naš najveći kršćanski blagdan, podsjeća nas na snagu vjere, nade i ljubavi. U danima kada se prisjećamo Kristove muke, ali i slavimo njegovo uskrsnuće, iznova otkrivamo vrijednosti koje nas oblikuju kao ljude – solidarnost, požrtvovnost i brigu za bližnje.

Na području naše županije Uskrs ima i dodatnu, duboko ukorijenjenu dimenziju – bogatstvo tradicije i običaja koje s ponosom čuvamo i prenosimo na mlađe naraštaje. Od korizmenih procesija i pučkih pobožnosti, do uskrsnih stolova i zajedničkog slavlja, svi ti običaji svjedoče o našem identitetu, vjeri i pripadnosti.

Ovi blagdanski dani posebno nas upućuju na važnost obitelji kao temelja našega društva. U zajedništvu s najmilijima pronalazimo snagu, mir i ohrabrenje za sve izazove koje život donosi.

Neka nam uskrsno svjetlo donese novu snagu i vjeru u bolje sutra, a toplina blagdanskog zajedništva ispuni naše domove radošću, mirom i nadom.

U vremenu brojnih izazova s kojima se suočava cijeli svijet, neka nas uskrsna poruka nade potakne i na iskrenu težnju za mirom, a naše misli i molitve neka budu usmjerene upravo toj plemenitoj nakani – izgradnji pravednijeg i mirnijeg svijeta za sve.

Želim vam da uskrsne blagdane provedete u zdravlju, veselju i ljubavi, okruženi svojom obitelji i prijateljima.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Župan

Blaž Pezo

Na blagdan Uskrsa, općinski načelnik Marko Miloslavić uputio je čestitku žiteljima općine; 

- Oprostimo svijetu i životu što nisu savršeni. Oprostimo ljudima njihove slabosti, danima njihove težine, putevima njihove zavoje i sebi ono što nismo stigli, znali ili mogli. 
Jer život nikada nije bio obećanje komoda, nego poziv na vjeru. A vjera nije u tome da će sve uvijek biti jasno, pravedno i bez boli, nego da i kroz tamu možemo sačuvati svjetlo u sebi.
Ne treba zato tražiti opravdanja u okolnostima. Okolnosti su često grube i nesklone čovjeku. One nas mogu zaustavit na momenat, mogu nas ranit, obeshrabrit i stavit pred kušnju. Ali naša snaga nikada nije bila u okolnostima. Naša snaga je oduvijek bila u nama samima, u onome što nosimo u srcu, u onome što vjerujemo, u onome što smo spremni učiniti kad je najteže.
Za mene je upravo to poruka Uskrsa.
Izdaja, strah, nepravda, osuda i križ su stvarni dijelovi naših života. Tu je i onaj momenat kada se čovjeku čini da je sve izgubljeno, da je ljubav poražena, da je istina ušutkana i da je nada zauvijek zatvorena iza kamena.
Uskrsnuće Isusa Krista snažna je potvrda da tama nema posljednju riječ. Da smrt nije kraj. Da se ono što je palo može podić. 
Zato Uskrs nije samo blagdan sjećanja. On je poziv. Poziv da i mi ustanemo iz svojih poraza, iz svojih strahova, iz svojih razočaranja i umora. Poziv da ne ostanemo zarobljeni u onome što nas je slomilo. Poziv da ne živimo kao ljudi koji čekaju da se svijet promijeni prije nego što sami ne učinimo korak. 
Neka nam Uskrs zato ne bude samo blagdan na kalendaru, nego podsjetnik da nakon svake noći dolazi jutro, nakon svakog križa uskrsnuće, nakon svake tame svjetlo.
Sretan Uskrs dobri ljudi- poručio je općinski načelnik Marko Miloslavić u svojoj uskrsnoj čestitki.

Uskrsna poruka biskupa Glasnovića; 

Ljubljena braćo i sestre!
Mir vama! Isusov uskrsni pozdrav ulazi u naš život i svijet želeći umiriti naše tjeskobe, donijeti pomirenje koje obnavlja čovjeka i zajedništvo s Bogom i ljudima. Isus ne izgovara riječi Mir vama iz daljine, nego stoji među svojima koji su u strahu, razočarani i skrivaju se iza zatvorenih vrata. Ta su vrata srce koje se zatvara u sebe gubeći povjerenje prema drugome i prema Bogu. Mir koji Krist daruje pomaže nam u činjenju dobra, unatoč izloženosti mnogim nevoljama. 
     Živimo u svijetu nemira, okruženi podjelama, nasiljem, sukobima i ratovima, a kako je rekao sv. Ivan Pavao II. rat je uvijek poraz čovječanstva. No, nemir ne dolazi samo zbog prisutnosti rata, nego i zbog nedostatka pravde, istine i ljubavi prema bližnjemu. Nema trajnoga mira ondje gdje su ugrožena temeljna ljudska prava. U međuljudskim odnosima i riječi mogu biti oružje usmjereno protiv bližnjega. Kada rasprave prerastu u žestoku polemiku – a grčka riječ polemos znači rat – tada više ne tražimo istinu, nego pobjedu nad suprotnim mišljenjem. U takvim trenucima izostaje istinski susret i dijalog iz kojih započinje izgradnja mira. Snažno odjekuje i poziv pape Lava XIV. da ustrajemo u molitvi kako bi prestala neprijateljstva i otvorili se putovi mira utemeljeni na dijalogu i poštivanju dostojanstva svakog čovjeka. To je mir uskrsloga Krista – razoružani i razoružavajući, ponizan i ustrajan, dar Boga koji bezuvjetno ljubi svakoga čovjeka.
Mir vama! Isusove riječi nisu samo pozdrav, one su novi život za njegove učenike. Tim riječima Isus pretvara strah u radost, grijeh u oprost, razjedinjenost u jedinstvo, slabost u snagu. Uskrs otkriva temeljnu istinu: zlo nema posljednju riječ i smrt nije kraj. Dionici smo novog života u Kristu koji započinje darom njegova mira. Kršćanski mir nije bijeg od stvarnosti. Krist nam daje snagu za svjedočenje vjere, nade i ljubavi unatoč teškoćama i patnjama u svakodnevnici. Uskrsli se vraća među svoje učenike s tragovima križa na tijelu. To je svjedočanstvo ljubavi koja je prošla kroz smrt i ostala vjerna do kraja. Njegov mir oslobađa od uzvraćanja zlom i prekida krug osvete, otvarajući put oprostu koji liječi, a naše rane bivaju preobražene u snazi ljubavi koja nadilazi zlo.  
Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati. Uskrs je prisutan u srcu ispunjenu Kristovim mirom, srcu koje odbacuje kulturu rata i smrti, ima hrabrosti govoriti istinu bez mržnje i prepoznaje oprost kao snagu oslobođenja. Isusove riječi Mir vama postaju stoga poziv i poslanje: biti graditelji mira ondje gdje živimo. Riječi sv. Franje, a ove godine slavimo 800 godina od njegova preminuća, mogu nam biti nadahnuće: Gospodine, učini me oruđem svoga mira. Kršćanin je pozvan s radošću širiti evanđelje i donositi mir.  Uskrsli Krist daruje mir srcu koje mu se otvori, a iz tog mira mijenja se čovjek i svijet.
Mir vama! Neka u srcima svih ljudi, u snazi Duha Svetoga, odjekne uskrsna poruka kako bi u našoj biskupiji, našim obiteljima, zajednicama i među svim narodima mogli zaživjeti darovi uskrsloga Krista.
     Sretan Uskrs!


† Roko Glasnović
dubrovački biskup

Uskrs, najveći kršćanski blagdan, vrijeme je kada slavimo pobjedu života nad smrću, svjetla nad tamom i nade nad svakim strahom. Kristovo uskrsnuće podsjeća nas da nijedna kušnja nije bez smisla i da u svakoj patnji postoji put prema novom početku, vjeri i spasenju.

Drage čitateljice i čitatelji portala, želimo vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Neka vam ovaj najveći kršćanski blagdan donese mir u srcu, snagu u svakodnevici i vjeru u bolje sutra. Neka vaši domovi budu ispunjeni radošću, toplinom i ljubavlju uskrsloga Krista.

- Naš mladi igrač Maroje Capurso nastavlja nizati sjajne uspjehe. Nakon pobjede na Barca Academy Campu u Splitu i sudjelovanja na treninzima renomirane akademije, dobio je priliku nastupiti i na Barca Academy World Cupu 2026!
U konkurenciji više od 30 akademija iz cijelog svijeta, Maroje je nastupio za tim Crne Gore i s ekipom osvojio odlično 3. mjesto, prolazeći kroz grupnu i nokaut fazu.
Veliko iskustvo, nova prijateljstva i još jedan dokaz koliko se trud isplati.
Bravo Maroje, ponosni smo na tebe i želimo ti još puno uspjeha - poručili su iz NK Župa dubrovačka. 

Na Veliku subotu Crkva se zadržava uz Gospodinov grob, u tišini, molitvi i postu razmatrajući njegovu muku, smrt i silazak nad pakao. Toga dana nema liturgijskih slavlja – Krist počiva u grobu, a vjernici pohode posebno uređen Božji grob u crkvama.

Središnje slavlje započinje Vazmenim bdjenjem, koje počinje Službom svjetla i blagoslovom ognja ispred crkve. Uslijedi procesija tijekom koje se u crkvu unosi Svjetlo Kristovo te se svečano pozdravlja uskrsna svijeća. Bdjenje se nastavlja Službom riječi, kroz niz biblijskih čitanja koja donose pregled povijesti spasenja.

Treći dio bdjenja čini krsna služba, koja započinje litanijama Svih svetih i blagoslovom vode. Nakon toga slijedi obnova krsnih obećanja – odricanje od grijeha i ispovijest vjere.

Po običaju u Župi, muška djeca su donosila bijice drva, koje bi na blagoslovljenoj vatri do pola izgorjele, te bi ih takve nosili doma na ognjište.

Povodom predstojećih uskršnjih blagdana, na našim se prometnicama očekuje značajno povećanje intenziteta prometa. Kako bi vaši blagdani protekli u miru i sigurnosti, Policijska uprava apelira na sve sudionike u prometu na dodatni oprez i odgovorno ponašanje.  
Foto: Ilustracija

Pred nama je produženi uskršnji vikend koji tradicionalno donosi pojačan intenzitet prometa na našim cestama. Zbog povratka naših državljana iz inozemstva te povećanog tranzita stranih turista, očekuju se gužve na glavnim cestovnim pravcima

Najveći pritisak na prometnice, posebice na državnu cestu D-8 te pravce koji vode iz unutrašnjosti prema obali, očekuje se u sljedećim terminima:

    Petak, 3. travnja: poslijepodnevni i večernji sati.
    Subota, 4. travnja: prijepodnevni sati.
    Ponedjeljak, 6. travnja: tijekom cijelog dana (povratak).

Kako bi se osigurala maksimalna prohodnost i sigurnost, Policijska uprava angažirat će maksimalan broj policijskih službenika. Posebna pozornost posvetit će se kritičnim dionicama i ugroženim pravcima, uz korištenje svih raspoloživih uređaja za nadzor brzine i kontrolu prometa.
Apeliramo na sve vozače da se pridržavaju prometnih propisa.
 
Savjeti za vozače - Priprema za put:

    Provjerite vozilo: Prije polaska provjerite ispravnost guma, razinu tekućina i obveznu opremu.
    Informirajte se: Provjerite vremensku prognozu i stanje na cestama (HAK) kako biste izbjegli nepredviđene zastoje.
    Odmor je prioritet: Na put krećite isključivo odmorni. Ako osjetite umor, zaustavite se na sigurnom mjestu bez obzira na blizinu cilja.

Ponašanje u vožnji:

    Brzina i razmak: Prilagodite brzinu uvjetima na cesti (vjetar, kiša, magla) i održavajte dovoljan razmak, imajući na umu duži zaustavni put.
    Bez alkohola: Ne konzumirajte alkoholna pića prije i tijekom vožnje.
    Sigurnost putnika: Svi u vozilu moraju biti vezani pojasom, a djeca smještena u propisane autosjedalice.
    Strpljenje iznad svega: Izbjegavajte rizična pretjecanja i "slalom" vožnju. U kolonama ostanite smireni i tolerantni prema drugim sudionicima.

Pravila na autocesti:

    Koristite desnu traku za kretanje, a lijevu isključivo za pretjecanje.
    Strogo je zabranjeno zaustavljanje na kolniku (osim na odmorištima) ili vožnja zaustavnom trakom.
    Nemojte požurivati vozila ispred sebe svjetlosnim ili zvučnim znakovima.

U slučaju nesreće:

Ako se dogodi prometna nesreća, odmah osigurajte mjesto događaja (trokut, prsluk) kako biste spriječili nove opasnosti i žurno obavijestite policiju na broj 192.
 
Zbog očekivanih gužvi u središtima gradova, oko trgovačkih centara te na graničnim prijelazima i naplatnim postajama, pozivamo vas na međusobno uvažavanje i strpljenje.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska svim građanima, turistima i sudionicima u prometu želi sretan, blagoslovljen i siguran Uskrs!

Na Veliki četvrtak Crkva slavi na poseban način uspostavu euharistije i svetog reda te Isusovo davanje zapovijedi ljubavi svojim učenicima, što je u homilijama tumačeno vjernicima.

U mnogim zajednicama upriličen je i obred pranja nogu u spomen na Isusovu gestu služenja i ljubavi. Tako je bilo i u Župi sv. Marije Magdalene u Mandaljeni gdje je župnik don David Marjanović oprao noge ovogodišnjim apostolima, a to su bili;  Tomo Zorić, Mato Grbić, Zdenko Crnčević, Ivo Butrica, Mario Turčinović, Đuro Dubelj, Ivo Prce, Stijepo Raguž, Tomislav Dabelić, Mario Raguž, Ivan Prkut i Emanuel Smrdelj.

U sklopu planiranih aktivnosti usmjerenih na provjeru tehničke ispravnosti vozila, policijski su službenici tijekom ožujka proveli intenzivan nadzor motocikala. Tom prilikom zatečeno je ukupno 14 tehnički neispravnih motocikala, od kojih je njih pet zaustavljeno na predjelu Pobrežja.
 
Kod navedenih 5 vozila utvrđeni su tehnički nedostaci kategorizirani kao opasni, zbog čega su svi motocikli odmah isključeni iz prometa i upućeni na izvanredni tehnički pregled, dok su im registarske pločice privremeno oduzete do otklanjanja nedostataka. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za navedene prekršaje propisane su novčane kazne u rasponu od 260 do 660 eura.
 
Uhićenje zbog preprodaje droge nakon pokušaja bijega

Uz aktivnosti u prometu, policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik dovršili su i kriminalističko istraživanje nad 37-godišnjim hrvatskim državljaninom povodom događaja od 11. ožujka, kada su policijski službenici u Zagrebačkoj ulici pokušali zaustaviti osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka. Vozač je, neposredno nakon zaustavljanja, naglo pobjegao vozilom prema obližnjoj ulici gdje je napustio automobil i pokušao pobjeći pješice noseći vrećicu. Brzom reakcijom policije muškarac je sustignut, a radi sprječavanja daljnjeg bijega nad njim su upotrijebljena sredstva za vezivanje.
Pregledom odbačene vrećice pronađeno je ukupno 575 grama marihuane raspoređene u tri pakiranja. Kriminalističkim istraživanjem potvrđeno je da je droga bila namijenjena daljnjoj prodaji, te je protiv osumnjičenog podnesena kaznena prijava nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama. 

Veliki petak zauzima posebno mjesto u liturgijskoj godini kao dan duboke tišine i sabranosti, u kojem se Crkva spominje muke i smrti Isusa Krista. Budući da je riječ o danu Kristove žrtve na križu, toga dana ne slavi se sveta misa, nego se vjernici okupljaju na Obredima Velikoga petka.

Prema predaji, Krist je preminuo oko 15 sati, pa se preporučuje da u to vrijeme započne i bogoslužje. Ipak, zbog svakodnevnih obveza vjernika, obredi se u mnogim župama održavaju u kasnijim poslijepodnevnim ili večernjim satima. Liturgijska boja je crvena, koja simbolizira Kristovu mučeničku smrt i prolijevanje krvi za spasenje svijeta.

Kao i na Cvjetnicu, tijekom obreda naviješta se Muka Gospodnja, no na Veliki petak uvijek se čita ili pjeva evanđeoski izvještaj po Ivanu. 

Na Veliki petak vjernici su također pozvani na post i nemrs, kao vidljivi znak unutarnje pokore i sudioništva u Kristovoj muci. Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, dok su dopuštena još dva manja, a nemrs podrazumijeva uzdržavanje od mesa. 

Veliki petak tako ostaje dan tišine, molitve i dubokog promišljanja o otajstvu križa – dan koji nas poziva da zastanemo, prepoznamo veličinu Kristove ljubavi i u zahvalnosti otvorimo srce njegovu spasenju.